Vilijam Osvajač: Nemilosrdni i moćni vladar koji je zauvek promenio Britaniju

Vilhelm I Osvajač poznat i kao “Vilijam Kopile”, (oko 1028. -1087.), bio je kralj Engleske i vojvoda od Normandije.

Iako je bio vanbračni sin vojvode od Normandije Roberta Veličanstvenog (zvanog i “Robert Đavo”), nakon očeve smrti 1035. godine, Vilijam je imenovan za njegovog nasljednika sa samo 8 godina. Pod imenom Vilijam II (na francuskom: Guilaume II), dečak je u veoma teškom periodu postao novi vojvoda Normandije.

Korupcija, nasilje i snažno protivljenje moćnih normanskih barona, koji su bili njegovi ogorčeni suparnici, mučili su njegovu ranu vladavinu. Trojica njegovih staratelja i njegov učitelj umrli su nasilnom smrću tokom njegovog djetinjstva, a Vilijam je lično svjedočio smrti svog upravitelja, Osberna, kojem je normanski pobunjenik prerezao grkljan dok je spavao u Vilijamovoj spavaćoj sobi.

Vilijam je uspeo da preživi prve godine haosa, kako u svom životu tako iu Normandiji, uz pomoć kralja Henrija I od Francuske. Od 1046. godine uspješno se obračunao s pobunjenicima, problematičnim normanskim baronima, svima onima koji su dovodili u pitanje pravo kopile na uspjeh. Tada je uz podršku Henrika I počeo širiti svoju teritoriju.

Godine 1051. kralj Engleske, Edvard Ispovjednik, imenovao je Vilijama za svog nasljednika, ali Edvard je umro 1066. ne ostavivši direktnih nasljednika i zemlji je prijetila invazija dvojice suparničkih kandidata, Haralda Hardrade, kralja Norveške, i Vilijama, vojvode od Normandije. .

Engleski plemići izabrali su na prijesto svog vlastitog kandidata – Harolda Godwina (također zvanog Harold Godwineson ili Godwinson), najmoćnijeg od engleskih lordova.

Vilijam je okupio svoju vojsku i iskrcao se na ostrvo. Bio je ljut; Harold je preuzeo tron Engleske za sebe, uprkos tome se zakleo Vilijamu da će podržati njegovu tvrdnju.

14. oktobra 1066. godine dvije vojske susrele su se u čuvenoj bici kod Hastingsa. Prema procenama savremenih naučnika, svaka od strana je imala između 5,000 i 7,000 ljudi.

Kralj Harold i njegova dva brata poginuli su u bici. Vilijam I je odneo pobedu i odatle je zauzeo London bez daljeg otpora. On je krunisan za kralja Engleske na Božić 1066. i vladao je do svoje smrti 1087.

Međutim, osvajanje Engleske još nije bilo završeno. Sljedećih pet godina obilježilo je nekoliko pobuna i William ih je iskoristio kao izgovor da konfiskuje englesku zemlju i proglasi je svojim vlasništvom. Nakon toga, on je podijelio zemlju svojim normanskim vitezovima, koji su nametnuli svoj jedinstveni feudalni sistem.

Na kraju su Normani zamijenili cijelu anglosaksonsku aristokratiju.

Također je izvršio popis posjeda posjednika i imovine građana širom zemlje. Cilj je bio utvrditi poreze koje su morali plaćati svi njegovi podanici. Kada se cijela slika Engleske uporedi u Knjigu Sudnjeg dana, Vilijam je mogao poslati svoje poreznike.

Njegova čuvena “Knjiga sudnjeg dana” bila je detaljan registar stanovništva i imovine Engleske (sada neprocjenjiv izvor istorijskih informacija i još uvijek u Uredu javnih arhiva u Londonu).

Vilijam je umro 9. septembra 1087. u Ruanu u Francuskoj. Imao je četiri sina i pet kćeri, a svaki engleski monarh od tada je bio njegov direktni potomak.

Nikada nije govorio engleski i bio je nepismen, ali je njegov uticaj na Englesku i engleski jezik bio ogroman.

Napisao – A. Sutherland AncientPages.com Staff Writer

Autorska prava © AncientPages.com Sva prava zadržana. Ovaj materijal se ne smije objavljivati, emitirati, prepisivati ili redistribuirati u cijelosti ili djelomično bez izričite pismene dozvole AncientPages.com