Udar asteroida mogao bi uništiti cijeli grad - stručnjak za svemirsku sigurnost objašnjava NASA-ine planove da spriječi potencijalnu katastrofu

Asteroidi iznenađenja su posjetili Zemlju u prošlosti i nesumnjivo će to učiniti u budućnosti. Kada se pojave, koliko će čovječanstvo biti pripremljeno?

Zemlja postoji u opasnom okruženju. Kosmička tijela, poput asteroida i kometa, neprestano zumiraju kroz svemir i često se sudaraju s našom planetom. Većina njih je premala da bi predstavljala prijetnju, ali neke mogu biti razlog za zabrinutost.

Kao naučnik koji proučava svemir i međunarodnu sigurnost, moj je posao da pitam kolika je zaista vjerovatnoća da se neki objekt sruši na planetu – i da li vlade troše dovoljno novca da spreče takav događaj.

Da bismo pronašli odgovore na ova pitanja, moramo znati koji su objekti blizu Zemlje tamo. Do danas, NASA je pratila samo oko 40% većih (otvara se u novoj kartici). Asteroidi iznenađenja su posjetili Zemlju u prošlosti i nesumnjivo će to učiniti u budućnosti. Kada se pojave, koliko će čovječanstvo biti pripremljeno?

Prijetnja od asteroida i kometa
Milioni objekata različitih veličina kruže oko Sunca. Objekti u blizini Zemlje uključuju asteroide i komete čije orbite će ih dovesti do 120 miliona milja (otvara se u novoj kartici) (193 miliona kilometara) od Sunca.

Astronomi smatraju da je objekt blizu Zemlje prijetnja ako dođe na 4.6 miliona milja (otvara se u novoj kartici) (7.4 miliona km) od planete i ima najmanje 460 stopa (140 metara) u prečniku. Ako se nebesko tijelo ove veličine sruši na Zemlju, moglo bi uništiti cijeli grad i izazvati ekstremnu regionalnu devastaciju. Veći objekti – 0.6 milja (1 km) ili više – mogli bi imati globalne efekte, pa čak i uzrokovati masovna izumiranja.

Najpoznatiji i najrazorniji udar dogodio se prije 65 miliona godina kada se asteroid prečnika 6 milja (10 km) srušio na današnje poluostrvo Jukatan. Zbrisala je većinu biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji, uključujući dinosauruse.

Ali manji predmeti također mogu uzrokovati značajnu štetu. 1908. godine, oko 164 metara dugačko nebesko tijelo eksplodiralo je iznad rijeke Tunguske u Sibiru. Poravnao je više od 50 miliona stabala na 80 kvadratnih milja (830 kvadratnih kilometara). 2,100. godine, asteroid prečnika samo 2013 metara eksplodirao je u atmosferi 65 milja (20 km) iznad Čeljabinska u Rusiji. Ispustio je energiju ekvivalentnu 20 bombi za Hirošimu, povrijedio preko 32 ljudi i nanio štetu od 30 miliona dolara.

Sljedeći asteroid velike veličine koji bi potencijalno udario u Zemlju je asteroid 2005 ED224. Kada asteroid od 164 stope (50 metara) prođe 11. marta 2023. godine, postojaće otprilike 1 od 500,000 šanse za udar (otvara se u novoj kartici).

Gledajući nebo
Iako su šanse da veće kosmičko tijelo udari na Zemlju male, devastacija bi bila ogromna.

Američki Kongres je prepoznao ovu prijetnju i u istraživanju Spaceguard Survey iz 1998. (otvara se u novoj kartici), zadužio je NASA-u da pronađe i prati 90% objekata blizu Zemlje prečnika 0.6 milja (1 km) ili više u roku od 10 godina. NASA je premašila cilj od 90% (otvara se u novoj kartici) 2011.

2005. godine Kongres je usvojio još jedan zakon (otvara se u novoj kartici) kojim se od NASA-e zahtijeva da proširi svoju pretragu i prati najmanje 90% svih objekata blizu Zemlje 460 stopa (140 metara) ili većih do kraja 2020. Došla je ta godina i nestalo i, uglavnom zbog nedostatka finansijskih sredstava (otvara se u novoj kartici), samo 40% tih objekata je mapirano (otvara se u novoj kartici).

Od 14. februara 2022. godine, astronomi su locirali 28,266 (otvoreno u novoj kartici) asteroida blizu Zemlje, od kojih su 10,033 prečnika 460 stopa (140 metara) ili veći i 888 prečnika najmanje 0.6 milja (1 km). Oko 30 novih objekata dodaje se svake sedmice.

Nova misija, koju finansira Kongres 2018. godine, planirano je da lansira infracrveni, svemirski teleskop – NEO Surveyor – posvećen potrazi za potencijalno opasnim asteroidima.

Kosmička iznenađenja
Možemo spriječiti katastrofu samo ako znamo da dolazi, a asteroidi su se i ranije prišunjali Zemlji.

Asteroid veličine fudbalskog terena – nazvan “ubica grada” – prošao je manje od 45,000 milja od Zemlje 2019. Asteroid veličine 747 mlaza približio se 2021. kao i 0.6 milje (1 km) široki asteroid 2012. Svaki od njih je otkriven samo oko dan prije nego što su prošli Zemlju.

Istraživanja sugeriraju da jedan od razloga može biti to što Zemljina rotacija stvara slijepu pjegu (otvara se u novoj kartici) pri čemu neki asteroidi ostaju neotkriveni ili izgledaju nepomično. To može biti problem, jer nas neki asteroidi iznenađenja ne propuštaju. 2008. godine astronomi su uočili mali asteroid samo 19 sati prije nego što se srušio na ruralni Sudan. A nedavno otkriće asteroida prečnika 1.2 milje (2 km) sugerira da još uvijek vrebaju veliki objekti.

Šta se može učiniti?
Da bismo zaštitili planetu od kosmičkih opasnosti, ključno je rano otkrivanje. Na Konferenciji o planetarnoj odbrani 2021., naučnici su preporučili minimalno pet do 10 godina pripremnog vremena za uspostavljanje uspješne odbrane od opasnih asteroida.

Ako astronomi pronađu opasan objekt, postoje četiri načina (otvara se u novoj kartici) za ublažavanje katastrofe. Prvi uključuje regionalne mjere prve pomoći i evakuacije. Drugi pristup bi uključivao slanje svemirske letjelice da leti u blizini malog ili srednjeg asteroida; gravitacija letjelice bi polako promijenila orbitu objekta. Da bismo promijenili putanju većeg asteroida, možemo ili zabiti nešto u njega velikom brzinom ili detonirati nuklearnu bojevu glavu u blizini.

Ovo može izgledati kao nategnute ideje, ali NASA je u novembru 2021. pokrenula prvu svjetsku planetarnu odbrambenu misiju kao dokaz koncepta: Test dvostrukog preusmjeravanja asteroida, ili DART. Veliki asteroid Didimos i njegov mali mjesec trenutno ne predstavljaju prijetnju Zemlji. U septembru 2022. NASA planira da promijeni orbitu asteroida tako što će udariti sondu od 1,340 funti (610 kg) u Didimosov mjesec brzinom od približno 14,000 22,500 km/h.

Naučiti više o tome od čega su sačinjeni prijeteći asteroidi također je važno, jer njihov sastav može utjecati na to koliko smo uspješni u njihovom odbijanju. Asteroid Bennu je prečnika 1,620 stopa (490 metara). Njegova orbita će ga opasno približiti Zemlji 24. septembra 2182. godine, a šansa za sudar je 1 prema 2,700 (otvara se u novoj kartici). Asteroid ove veličine mogao bi zbrisati cijeli kontinent, pa je NASA, kako bi saznala više o Bennuu, lansirala sondu OSIRIS-Rex 2016. godine. Svemirska letjelica je stigla u Bennu, napravila slike, prikupila uzorke i trebala bi se vratiti na Zemlju 2023. godine.

Potrošnja na planetarnu odbranu
U 2021., NASA-in planetarni budžet za odbranu iznosio je 158 miliona dolara. Ovo je samo 0.7% NASA-inog ukupnog budžeta i samo 0.02% od otprilike 700 milijardi dolara američkog budžeta za odbranu za 2021.

Ovaj budžet podržava brojne misije, uključujući NEO Surveyor od 83 miliona dolara, DART od 324 miliona dolara i Osiris Rex od oko milijardu dolara tokom nekoliko godina.

Da li je ovo pravi iznos za ulaganje u praćenje neba, s obzirom na činjenicu da oko 60% svih potencijalno opasnih asteroida ostaje neotkriveno (otvara se u novoj kartici)? Ovo je važno pitanje koje treba postaviti kada se razmatraju potencijalne posljedice.

Ulaganje u planetarnu odbranu je slično kupovini osiguranja za kuće. Vjerovatnoća da ćete doživjeti događaj koji vam uništi kuću je vrlo mala, ali ljudi ipak kupuju osiguranje.

Ako čak i jedan objekt veći od 460 stopa (140 metara) udari u planetu, razaranja i gubitak života bili bi ekstremni. Veći udar mogao bi doslovno uništiti većinu vrsta na Zemlji. Čak i ako se ne očekuje da takvo tijelo udari Zemlju u narednih 100 godina, šansa nije nula. U ovom scenariju male vjerovatnoće naspram velikih posljedica, ulaganje u zaštitu planete od opasnih kosmičkih objekata može dati čovječanstvu malo mira i spriječiti katastrofu.